Grad Ivanec na svojem području u skladu s podacima iz Registra kulturnih dobara RH ima sedam zaštićenih nepokretnih kulturnih dobra, jedno nematerijalno kulturno dobro te dva pokretna  kulturna dobra.

ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA NA PODRUČJU GRADA IVANCA
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
Kulturno dobro	Naselje	Vrsta
1. Crkva sv. Marije Magdalene i kurija - župni dvor	Ivanec	Nepokretno pojedinačno
2. Arheološko nalazište Stari grad Ivanec	Ivanec	Arheologija
3. Kurija Cerje Tužno	C. Tužno	Nepokretno pojedinačno
4. Crkva Sv. Duha	Prigorec	Nepokretno pojedinačno
5. Crkva sv. Margarete i kurija župnog dvora	Margečan	Nepokretno pojedinačno
6. Utvrda Gradišće na Cukovcu	Margečan	Arheologija
7. Crkva Blažene Djevice Marije                                                              Radovan               Nepokretno                                                                                                                                               pojedinačno
NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA
1. Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske	Bedenec	Nematerijalna
POKRETNA KULTURNA DOBRA
1. Orgulje - pozitiv u crkvi Blažene Djevice Marije	Radovan	Pokretno
2. Inventar crkve sv. Marije Magdalene	Ivanec	Pokretno

Izvor: Izvodi iz Registra kulturnih dobara RH 

Spomeničku cjelinu povijesnog središta Ivanca čine župna crkva sv. Marije Magdalene sagrađene u drugoj polovici 18.st. i kurija župnog dvora s pripadajućim prostorom.  Uz crkvu se nalaze temelji Starog grada Ivanca. U crkvi je sačuvano nekoliko povijesno značajnih i likovno vrijednih kiparskih i slikarskih djela te krstionica s dvije kamene skulpture sjedećih lavova, kamena škropionica u obliku školjke iz 1673. godine i nadgrobna ploča iz 1616. godine s reljefnim prikazom pokojnog Ivana Petheo de Gerse [2]. Inventar crkve i Hefererove orgulje iz 1887. godine su zaštićena kulturna dobra. Dodatnu kulturno-povijesnu vrijednost crkvi daje oslikan svod koji se pripisuje Rangerovoj slikarskoj radionici.

Kapela Sv. Duha gotička je građevina koja se nalazi u naselju Prigorec i sagrađena je krajem 14. stoljeća, a prvi put se spominje 1649. godine pod nazivom "S. Spiritusun Monte Dubovecz". U unutrašnjosti kapele nalaze se dva izrezbarena barokna oltara s oltarskom slikom Duha Svetoga (rad E. Weingartena iz 1893.) i kipom Blažene Djevice Marije Kraljice krunice te uništeni oltar Svetog Vida od kojeg je sačuvana samo slika na platnu s prikazom njegovog mučeništva. Eugen Kumičić u romanu „Urota zrinsko-frankopanska“ kapelu spominje kao mjesto zaruka Petra i Katarine Zrinski.

Kapela Blažene Djevice Marije u Radovanu nastala je na mjestu nekadašnje župne crkve sv. Lovre koja je srušena 1760. i izgrađena 1765. godine. Prilikom rušenja crkve, pronađen je zazidan kip Majke Božje radi čega je nova kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Kip je gotička skulptura iz početka 15. st., rad nepoznatog umjetnika, a obzirom na izgled kipa radi se o kipu Majke Božje s nazivom putokazateljica. Kapela u tlocrtu ima oblik križa, dok je današnji izgled poprimila u 19. stoljeću. U kapeli postoje oltari iz 19. stoljeća, drveni oltar iz 18. stoljeća ukrašen brojnim figurama te ostaci starijih slika s fragmentiranim prikazima Navještenja, Susreta Marije i Elizabete i Čuda Majke Božje Radovanske. Glavni crkveni oltar izrađen je u 19. stoljeću od drveta, ukrašen marmorizacijom i pozlatom te prikazuje Marijino Navještenje. Na pjevalištu crkve nalazi se pozitiv [3] s jednim manualom, građen u stilu rokokoa kojeg je 1777. godine izradio mariborski orguljar Simon Ottonischer. Pozitiv je zaštićeno kulturno dobro.

Crkva sv. Margarete u Margečanu na listi je zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. Župna crkva po prvi put se spominje 1431. godine. Današnja crkva je barokna, jednobrodna građevina s tornjem i kapelom uz južni zid, dovršena u 19. st. Unutar crkve nalaze se drveni oltari, propovjedaonica i orgulje iz 19. st., spomen ploča s latinskim natpisom posvećena Stjepanu Ožegoviću Barlabaševačkom [4], umrlom 1837. godine. U crkvi se nalaze vrijedni primjerci obrednih predmeta od kojih je potrebno izdvojiti pokaznicu [5] od pozlaćenog srebra, ukrašenu poludraguljima te ciborij [6] od pozlaćenog srebra iz 1670. godine.

Kurija u Cerju Tužnom, Kurija se nalazi u blizini ceste Ivanec – Varaždin, a uz povijesnu, posjeduje i ambijentalnu vrijednost. Kurija je u privatnom vlasništvu.

Utvrda Gradišče na brdu Cukovec iznad Margečana. Po pričama mještana okolnih naselja pripadala je „bijelim fratrima“, pavlinima, vjerojatno templarima čije su posjede na ovom području naslijedili ivanovci [7]. Utvrda je nalazište ostataka keramike iz brončanog doba, kućnog lijepa, smjese gline i šiblja, koje se u pretpovijesti koristilo za gradnju skloništa. Podno utvrde nalazi se veliki kamen koji ima oblik stolca, a mještani ga nazivaju "stolčik" ili "vražji stolec".

Stari grad Ivanec arheološki je lokalitet te ima trajnu zaštitu. Na lokalitetu Starog grada, koji je prema pisanim izvorima izgrađen 1558. godine, arheološka istraživanja se odvijaju od 1998. godine. Istraživanjem, pronađeni su pokretni nalazi koji potječu iz kasnog srednjeg i novoga vijeka, no nađeni su također i tragovi života iz antike te prapovijesti. Unutar tlocrta Starog grada Ivanca, točnije unutar sakralnog objekta, otkriveni su kosturni ukopi te rimski sepulkralni (grobni) spomenik. Arheološkim radovima pronađeni su i ostaci keramike tipični za 1. i 2. stoljeće rimske povijesti, što dovodi do zaključka da se na lokaciji nalazilo rimsko naselje koje je postojalo u 1., 2., 3. i možda, 4. stoljeću prije Krista. U skladu s time, Ivanec se upisao u listu romaničkih kontinentalnih lokaliteta u Hrvatskoj.

Tradicijsko lončarstvo ivanečke regije registrirano je kao zaštićeno pokretno kulturno dobro. Naselja Jerovec i Bedenec uz Dubravec smatrala su se lončarskim središtem SZ Hrvatske, a vještina se prenosila s koljena na koljeno. Glina za izradu keramike se kopala ručno u sušnom razdoblju, a predmeti uporabne i suvenirske vrijednosti izrađivali su se na  kolombaru, lončarskom kolu koje se pokreće nogom.

Osim registriranih kulturnih dobara, na području grada Ivanca nalaze se i drugi spomenici kulture kao što su kapela Sv. Donata u Ivancu sagrađena 1748. godine, ivanečko groblje ("Koraničev brieg"), etno zbirka u Prigorcu (prostorije Područne škole Prigorec) s više od 1000 predmeta zagorske svakodnevice, utvrđeni grad Bela (Pusta Bela) - utvrda i središte ivanovaca od početka 13. stoljeća, rudnik Kraševi zviri na 798 m n.v., nalazište cinka i olova nastalo djelovanjem toplih voda obogaćenih cinkovom i olovnom rudom na vapnence i dolomite, oltar kod Kaniže u šumi Turjač na obroncima Ivančice s kojim se povezuje legenda o crkvi koju su anđeli zbog zlih ljudi preselili na neko drugo mjesto, mlin u Prigorcu obnovljen 2005. s dvije skulpture mlinara, djelo Dragutina Jamnića.

Okolica Ivanca bogata je arheološkim nalazištima, naročito prapovijesnih predmeta. Kamene sjekire iz brončanog doba pronađene su u Ivancu, Prigorcu, Stažnjevcu, Vuglovcu, pri Svetom Roku, Kuljevčici i Bedencu. U Ivanečkoj Željeznici nađen je antički novac, u Vuglovcu sjekire od kamena, ostaci kostiju i srp iz bronce. Kod naselja Punikve iskopana je primitivno kameno oruđe, ovalni ručni klinovi, ručni šiljci i cjepači iz starijeg kamenog doba, koje je arheolog Stjepan Vuković nazvao kamenom industrijom nalazišta Punikve.

Grad Ivanec izdvaja značajna proračunska sredstva za program Javnih potreba u kulturi, u sklopu kojeg se financiraju kulturne manifestacije, djelatnosti ustanova i udruga u kulturi kao što su djelatnost Pučkog otvorenog učilišta „Đuro Arnold“, Gradske knjižnice i čitaonice „Gustav Krklec“, Muzeja planinarstva te drugi projekti važni za kulturu na području grada Ivanca kao što su: Centar za posjetitelje, Etnokuća u Bedencu, Turističko – informativni centar i dr.

Tijekom godina Grad Ivanec otkupljuje predmete za budući stalni postav Muzeja planinarstva u Ivancu, koji svojim sastavom daje pregled kroz povijest Ivanca i okolice. U fundusu se nalaze predmeti uporabne vrijednosti.

Grad je također vlasnik zbirke fotografija (negativa i dijapozitiva) pokojnog Petra Jagetića, nekadašnjeg majstora jugoslavenske fotografije, koji je u svom radnom vijeku radio poznate fotografske kampanje (Tvornica „Josip Kraš“, Nivea i dr.), a fotografijama je bilježio svakodnevicu, ali i recentne detalje arhitekture, običaja, starih obrta i druge teme. Zbirka je katalogizirana, skenirana i pohranjena u elektronskom obliku.

Gradska ustanova Pučko otvoreno učilište „Đuro Arnold“ pod svojom ingerencijom ima uređenu kinodvoranu s 178 sjedećih mjesta, a u njoj se osim filmski projekcija mogu održavati koncertne priredbe i druga razna kulturno-glazbena događanja. Za navedena događanja mogu se koristiti i prostori župne crkve Sv. Marije Magdalene s Hefererovim orguljama, amfiteatar Srednje škole u Ivancu s kapacitetom od 153 sjedeća mjesta te prostor sportske dvorane koji može primiti do 3 000 ljudi.

Kulturne manifestacije koje se svake godine održavaju u ivanečkom kraju su Dani grada Ivanca s brojnim prigodnim izložbama, koncertima, zabavnim i raznim kulturnim događanjima;  „Draga domača rieč" - kajkavski književni natječaj,  „Kolovrat riječi" - pjesnički recital koji se održava diljem ivanečkog gradskog područja, koji okuplja pjesnike iz cijele Hrvatske,kao i tradicijske manifestacije Seoske igre u Salinovcu i Stažnjevečki susreti, „Ivonjski fašink", „Dani bedijenske lončarije, „Rudarski dani" i druge. Za najmlađe se organiziraju Dječja smotra folklora u Salinovcu kao i Dječje seoske igre.

Uskrsna izložba u Ivancu već je tradicionalna za početak proljeća te se održava ususret najvećem kršćanskom blagdanu – Uskrsu.

Tijekom ljeta udruga mladih kao i brojna kulturno – umjetnička društva nude različite glazbene, kazališne i plesne sadržaje u sklopu programa „Ljeto u Ivancu“, a u čijem se sklopu održavaju i razne manifestacije u susjednim naseljima (Margetje u Margečanu).

U prosincu i početkom siječnja održava se „Advent u Ivancu“, a koji uz zabavne sadržaje, u svojem programu, ima i brojne koncerte zborova, kulturno – umjetničkih društava i ostalih glazbenika.

Žitelji ivanečkog kraja kroz svoja društva čuvaju stare narodne običaje te njeguju tradiciju svoga kraja. Od značajnih starih običaja valja izdvojiti trebitvu kukuruza i Jurjevo koji i dalje žive kroz Društvo prijatelja narodnih običaja „Maska", zatim Vincekovo i Lovrekovo, s tradicijama koje njeguju sve vinogradarske udruge, a već niz godina u Salinovcu se održava prikaz berbe grožđa na starinski način u organizaciji salinovečke vinogradarske udruge „Skrajski pajdaši“. Zanimljive tematske manifestacije su i Zebice – tičeki se ženiju u organizaciji Udruge udomitelja Nada.

Posebno valja izdvojiti razne tematske manifestacije koje se provode u cilju brendiranja Ivanca kao Planinarskog grada, a to su: Kretanje-zdravlje u organizaciji HPD-a Ivančica; izložba gljiva ivanečkih šuma i Mali sajam OPG-ove koji se održavaju u organizaciji Gljivarskog društva Ivanec, Grada Ivanca, Turističke zajednice i Poslovne zone Ivanec; Mala planinarska olimpijada koju priređuje Planinarski klub Ivanec itd. Važno je izdvojiti i tradiciju gradnje i paljenja vuzemnica na Veliku subotu te niz drugih etnoloških i narodskih manifestacija koje njeguju lokalne udruge.

Gradska knjižnica i čitaonica "Gustav Krklec" Ivanec,  počeci njena rada sežu u 1885. godinu, potvrdom Pravila čitaoničkog društva Hrvatska čitaonica u Ivancu, a kao prava knjižnica počinje djelovati od 1947. godine. Knjižnica raspolaže prostorom od 230 m², a njena je djelatnost podijeljena u tri odjela: Odjel za odrasle, Dječji odjel, Zavičajna zbirka. U sklopu redovitih djelatnosti knjižnica organizira kulturno-animacijske djelatnosti za odrasle i djecu. U galerijskom prostoru knjižnice redovito se  priređuju književne promocije, literarne večeri i druga kulturna događanja.

Muzej planinarstva Ivanec, otvoren je 2017. godine, tada je završeno uređenje I faze  Muzeja, a trenutno je u tijeku II faza radova i opremanja. Radi se o jedinom muzeju planinarstva u Hrvatskoj. Prostor koji je stavljen u funkciju služi za izložbe, pjesnička druženja, tematske večeri, a Muzej  planinarstva Ivanec redovito se uključuje u sve nacionalne manifestacije povezane s izložbenim programima i vizualnom umjetnošću, a tu vrijedi posebno izdvojiti najpoznatiju nacionalnu manifestaciju „Noć muzeja“.

Pošto se Grad Ivance od 2019. godine brendira kao Planinarski grad, Muzej planinarstva centar je ivanečke kulturne baštine usko povezane s planinarstvom i planinom Ivančicom, koja je ujedno temelj daljnjeg turističkog razvoja Ivanca.

_____ 

[1]  br. izvoda iz Registra kulturnih dobara RH –  2/2002, 5/2004, 7/2004, 5/2005, 7/2007, 1/2009, 3/2009 br. NN – 151/02, 18/05, 71/05, 28/06, 87/08, 142/09, 17/10

[2]   Petheo de Gerse - mađarska grofovska obitelji kojoj je ugarski kralj Matija Korvin odnosno zagorski knez Ivan Korvin (nezakoniti sin kralja Matije Korvina)oko 1500. godine prodao Belu i Ivanec uz zalog od 5.600 pa je tako je Ivanec s okolnim krajevima u njihovom vlasništvu sve do 1738. godine.

[3]  Pozitiv – orgulje manjeg opsega do 10 registara (niz svirala jednakih zvukovnih karakteristika)

[4]  Stjepan Ožegović Barlabaševački - 1770.-1837. je bio hrvatski dužnosnik i političar, protonotar Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, župan Križevačke županije, izaslanik hrvatskog Sabora u zajedničkom Hrvatsko-ugarskom Saboru u Požunu. Kroz sabornički rad obranio je hrvatsku državno-pravnu individualnost prema Ugarskoj, ali i ostalim zemljama pod Habsburzima.

[5]  Pokaznica -  liturgijski predmet, svečano ukrašena i često umjetnički oblikovana posuda za izlaganje posvećene hostije

[6]  Ciborij ili čestičnjak - dolazi od grčke riječi kiborion (posuda za čuvanje hrane) - posuda koja se u upotrebljava za držanje malih hostija namijenjenih za pričest vjernika Katoličke crkve

[7]  Ivanovci (Božjaci)  - rimokatolički viteški red nastao u Jeruzalemu kojeg je osnovao blaženi Gerard, a glavna svrha mu je bila pomagati bolesnima. Ime je dobio po prvom samostanu u Jeruzalemu kraj crkve sv. Ivana Krstitelja